Fa'aleagaina tagata mai fafo – Migrant exploitation | Samoan translation

E tutusa lava aiā tatau pito maualalo fa‘afaigaluega a le ‘aufaigaluega faimalaga mai isi atunu‘u ma tagatanu‘u faigaluega a Niu Sila.

E mafai ona ‘e lipotiina mai iā ‘i matou pe afai o ‘oe poo se isi tagata o lo‘o ‘e iloa o lo‘o fa‘aaogāina lē talafeagai i totonu o le falefaigaluega.

O le ā le fa‘aaogāina lē talafeagai o se tagata faigaluega faimalaga mai isi atunu‘u i totonu o Niu Sila?

O le fa‘aaogāina lē talafeagai o tagata faimalaga mai isi atunu‘u e mafua ai ni uiga, pe fa‘ateleina ai le lamatiaga pe, fa‘aleagaina ai meafaitino o le tamāoaiga o le atunu‘u, āgafeso‘ota‘i, fa‘aletino poo lagona manuia o le tagata faigaluega faigamalaga mai isi atunu‘u. E aofia ai le soliaīna o tulaga fa‘atonuina maualalo fa‘afaigaluega poo le soli o tulafono o le soifua māloloina ma le saogalemu ma femālaga‘iga.

E lē aofia ai solitulafono laiti ma le fa‘atauva‘a e lē o tumau ma e faigofie lava ona fofō.

Pepa Fa‘atumu mo se Lipoti – Fa‘aaogā lē talafeagai o le tagata malaga mai isi atunu‘u (external link)

Afai o lo‘o ‘e aafia i tulaga lē saogalemu fa‘aletino, telefoni le 111 ma fesili mo Leoleo.

O ou aiā tatau pito maualalo fa‘afaigaluega

O tagata faigaluega mai isi atunu‘u e iai lo latou aiā tatau mo:

  • Konekarate faigaluega (maliega tusitusia)
  • totogi pito maualalo fa‘atulafonoina, pe afai ua 16 tausaga pe sili atu lou matua
  • mālologa totogi ma mālologa mo taumafataga e lē totogia
  • aso ma‘i (livi), aso mālolo (livi) ona o se maliu, aso mālolo (livi) mo mātua ua iai pepe fou poo tiute fa‘amatua, ma aso mālolo (livi) ona o sauāga i totonu o aiga
  • aso mālolo fa‘atulafonoina mo tagata lautele
  • 1.5 e fa‘atele i lou totogi masani e fa‘aopoopo ma se aso mālolo mai le galuega, pe afai ‘e te faigaluega i se aso mālolo fa‘atulafonoina ua avea ma aso faigaluega masani
  • 4 vaiaso mālolo totogi (livi) o le tausaga
  • fesili mo pepa fa‘amaumauga o le totogi
  • Ia faia pe tali i tulaga talafeagai pe afai ua lē toe iai se galuega ona ua fa‘ate‘a ‘oe.

O nei aiā tatau e aofia ai tagata uma, e tusa lava poo ‘e faigaluega fa‘asolitulafono. E lē mafai lava ona ave ese mai i soo se tagata faigaluega.

E mafai ona fa‘asalaina pule o galuega ma fa‘alēaogāina lo latou aiā tatau e fa‘afaigaluegaina ai ni tagata faigaluega faimalaga mai atunu‘u i fafo ona ua solia āu aiā tatau.

O nisi gagana

O au aiā tatau pito maualalo o tagata faigaluega i nisi o gagana

O ituaiga masani o le fa‘aaogānia lē talafeagai

E te ono aafia pe puapuagātia i le fa‘aaogā lē talafeagai pe afai:

  • e leai sau maliega tusitusia faigaluega (konekarate faigaluega)
  • e tatau ona ‘e totogiina se pili e maua ai sau galuega
  • e tatau ona toe fa‘afo‘i se vaega poo lou totogi atoa i lau pule o le galuega
  • e matuā laitiiti lou totogi poo le lē totogiina foi o ni āu galuega
  • e lē ‘o totogiina uma itula sa ‘e faigaluega ai
  • e fesiligia ‘oe e lau pule ‘e te fai mai e laiti ni itulā na ‘e faigaluega ai nai lo le tulaga o lo‘o ‘e iai
  • ua tele tele ni itulā ua fa‘afaigaluegaina ai ‘oe, e aunoa ma se mālologa
  • ua leai se taimi e mālolo mai ai mai le galuega
  • ua lē totogiina aso mālolo mo tagata lautele poo aso mālolo (livi) fa‘aletausaga,
  • ua lē mafai ona ‘e alu ese mai ma lau falefaigaluega ona ua loka faitoto‘a ma fa‘amalama, pe
  • e tatau ona ‘e talosaga mo le fa‘atagaina o ‘oe ‘e te tausami ai, tōfā (moe), pe asiasi foi i le fale‘ese.

E te ono avea foi ma tagata e fa‘aaogāina lē talafeagai pe afai o lau pule ua:

  • fa‘amalosia ‘oe ‘e te galue ‘ae lē o se vaega lea o lau galuega, e pei o le tapenaina o lo latou maōta
  • fa‘amata‘u atu o le ‘a telefoni i le Immigration New Zealand e fa‘amuta lau visa faigaluega
  • sili atu ni itulā ua fa‘afaigaluegaina ai ‘oe nai lo itulā fa‘atagaina i lou visa
  • saunia se nofoaga ‘e te nofo ai o se vaega lea o lou totogi, ae ua avea ma tulaga ua sili atu le tupe ‘e te totogiina nai lo le tulaga o lo‘o fa‘atagaina i le tulafono. Mo nisi o fa‘amatalaga :
    Galue mo le nofoaga e mautotogi ai [PDF 476KB]
  • fa‘amata‘u atu e fa‘ao‘o le manu‘a ia te ‘oe poo lou aiga pe afai ‘e te lē felagolagoma‘i mai
  • taofi lou tusifolau, poo le
  • faia o ni uiga, tāga poo amioga fa‘afeūsuaiga e lē o talafeagai ma ‘oe.

Tausia lou saogalemu

E taūa tele ona ‘e mulimulita‘i i ta‘iala o lo‘o i lalo ifo. O le ‘a fesoasoani atu ia te ‘oe e ‘alofia ai ni pule o galuega mai le fa‘aaogāina lē talafeagai o ‘oe.

  • ‘Aua ne‘i ‘e totogiina se tupe e maua ai sau galuega. O le solitulafono lenei mea.
  • ‘Aua ne‘i ‘e aitalafuina se tupe e maua ai sau galuega.
  • ‘Aua ne‘i ‘e talitonu i ni folafolaga pepelo a nisi o pule o galuega, ‘aufaufautua mo tagata faimalaga mai poo tagata faipisinisi aemaise lava pe afai ‘e o mai mai atunu‘u i fafo poo le fesili atu foi ia te ‘oe mo se tupe e su‘e atu ai sau galuega.
  • Siaki le upegatafa‘ilagi a le Immigration New Zealand (external link)
  • ‘Ia nofouta, o le maua ai o se galuega e lē fa‘amautinoaina ai o se auala e maua ai se pepa nofomau poo se sitiseni.
  • ‘Aua ne‘i tu‘uina lou tusifolau i lau pule o le galuega. ‘Ia teu malu lava ma nisi o pepa taūa i se nofoaga malu puipuia.
  • Pe afai e mafai, ia taofi ia te ‘oe ni kopi o lou tusifolau ma le visa Niu Sila na tu‘uina atu ia te ‘oe mai lou atunu‘u.
  • E tatau i se pule o le galuega ona tu‘uina i tagata faigaluega ta‘ito‘atasi se kopi o la latou maliega faigaluega (konekarate faigaluega). Teu lelei lava lau maliega faigaluega i se nofoaga malu puipuia.
  • Ia fa‘amaumauina tusitusia ni itulā uma ma aso na galue ai, e aofia ai:
    • o le tupe aofa‘i ma aso na totogi ai ‘oe, ma
    • soo se aofa‘iga na to‘ese mai i lou totogi e lau pule o galuega.
  • Pe afai e mafai, ia totogi lava ou totogi faigaluega i totonu o se tusitupe e patino ia te ‘oe. O lenei tulaga e puipui ai au tupe ma e ono fesoasoani ia te ‘oe e tulimata‘i le faiga o ou totogi faigaluega.
  • Ia fai se fa‘amaumauga talafeagai o soo se faiga fa‘aaogā lē talafeagai ‘e te talitonu na e o‘o i ai i lau falefaigaluega. 

Ou te lavelavea ai pe ‘a ou fa‘aseā?

E iai nisi o pule o galuega e iloa o tagata faigaluega faimalaga mai isi atunu‘u e fefēfe e fai se fa‘aseā, aemaise pe afai o lo‘o latou faigaluega fa‘asolitulafono pe ua popole ina ne‘i ono toe tipoti ese i latou.

O nisi o pule o galuega e fa‘aaogāina le taufa‘amata‘u e fa‘aaogāina lē tatau ai tagata faigaluega faimalaga mai i si atunu‘u. E sese lenei tulaga. O lo‘o manaomia e le Malō o Niu Sila ona taofi mai pule o galuega mai le fa‘aaogāina lē talafeagai o tagata faimalaga mai isi atunu‘u. Matou te mananao ina ‘ia ‘e lipotiina mai soo se faiga fa‘aaogā lē talafeagai i le galuega.

‘Aua ‘e te fefe e fesili mo se fesoasoani. O le ‘a matou tali lelei atu ia te ‘oe. E mafai ona matou tali e fa‘asalaina le pule o le galuega.

O le ā le mea e tupu pe ‘a ‘e faia se fa‘aseā

O le ‘a tali atu le Fa‘alapotopotoga o Galuega i Niu Sila (Employment New Zealand) i lau fa‘aseā.

Afai ‘e te malie e fa‘afeso‘ota‘i atu ‘oe, matou te taumafai lava e fa‘afeso‘ota‘i atu ‘oe i totonu o aso faigaluega e 3. O le ‘a matou fa‘amautinoa atu le fa‘amatalaga na ‘e tu‘uina mai ia i matou ma e matou te fa‘ailoa atu foi pe fa‘apefea ona matou fesoasoani atu.

Ua folasia e le MBIE le Visa Puipui mo Tagata Faimalaga mai e Fa‘aaogā lē talafeagai (Migrant Exploitation Protection Visa), ma o le ‘a fa‘amautinoa ai e mafai i tagata faimalaga mai isi atunu‘u ona tu‘ua ni tulaga ua fa‘aaogā lē talafeagai ma tumau ai pea faaletulafono i totonu o Niu Sila. O le visa e aogā mo le 6 masina ma o le ‘a avanoa atu mo ē o lo‘o iai visa faigaluega ua lagolagoina e pule o galuega, ua iloiloina foi la latou lipoti ua fa‘aaogā lē talafeagai e le Employment New Zealand, ma ua tu‘uina i ai se Tusi o le Lipoti o le Fa‘aaogā lē talafeagai.

Fa‘aaogā lē talafeagai o tagata faimagala mai isi atunu‘u – Immigration New Zealand (external link)

Matou te iloiloina uma ni fa‘aseā ma galuega ma e filifili e le Immigration New Zealand poo le ā se gaioiga e fai e fa‘asaga atu i le pule o le galuega. O lenei mea e ono aofia ai le toe a‘oa‘oina o le pule o le galuega poo le fa‘amalosia o se fa‘asalaga e fa‘asaga ia i latou.

E mafai ona matou saunia atu mo ‘oe se fesoasoani, e pei o se fautuaga, fa‘amatalaga ma ni auaunaga e talafeagai e feso‘ota‘i ma talafeagai mo lou soifua i aso ta‘itasi i totonu o Niu Sila, poo fea lava e talafeagai ai.

E fa‘apefea ona faia se fa‘aseā

O soo se isi lava e vaai poo masalomia o lo‘o solia aiā faigaluega pito i maualalo e mafai ona ia lipotiina.

O le ‘a manaomia ona ‘e fa‘atumuina la matou pepa fa‘atumu fa‘aupegatafa‘ilagi.

Pepa Fa‘atumu mo le Lipoti – Fa‘aaogā lē talafeagai o Tagata mai isi atunu‘u (external link)

Pe vili mai matou i le 0800 200 088. O la matou ofisa talitelefoni e tatala mai le Aso Gafua i le Aso Faraile, mai le 8.00am i le taeao i le 5.30pm i le afiafi, e lē aofia ai aso mālolo fa‘atulafonoina mo le lautele.


‘E te manaomia se fa‘amatala‘upu o le gagana?

Vili mai matou i le 0800 200 088 ma ta‘u mai le gagana ‘e te fa‘aaogāina (tautala ai). O le ‘a matou fa‘afeso‘ota‘iina ‘oe ma se fa‘amatala‘upu. E maua le avanoa mo se Fa‘amatala‘upu ma e sili atu ma le 180 gagana eseese.


O nisi auaunaga aogā

E mafai ona ‘e fa‘afeso‘ota‘i se tasi o auaunaga o lo‘o ta‘ua ifo i lalo mo se fesoasoani i mata‘upu tau galuega. 

Auaunaga mo le Ulua‘i Fofō o Fa‘afitauli

O le matāfaioi a le Auaunaga mo le Ulua‘i Fofō o Fa‘afitauli (Early Resolution Service) i totonu o le Matagaluega o Pisinisi, Atina‘e Fou ma Galuega (Ministry of Business, Innovation and Employment/ MBIE) e fesoasoani e fofō ni fa‘afitauli i falefaigaluega i tulaga muamua, ia vave ma fa‘asamasamanoa.

Auaunaga Ulua‘i Fofō o Fa‘afitauli (Early Resolution Service)

Auaunaga Faufautua mo Galuega

O le Auaunaga Faufautua mo Galuega (Employment Mediation Services) i totonu o le MBIE o se tautua faufautua mo soo se tagata faigaluega poo se pule o le galuega ua iai le la mafutaga fa‘afaigaluega.

Faufautua 

Ofisa mo Fautuaga i Tagatanu‘u

E saunia e le Ofisa mo Fautuaga i Tagatanu‘u (Citizens Advice Bureau/CAB) ni fautuaga lē totogia i mata‘upu tau fa‘aseā ma finauga.

Ofisa mo Fautuaga i Tagatanu‘u (Citizens Advice Bureau)  (external link)

Mata‘upu tau Tulafono i le Komiuniti/ ‘Aai

Afai ‘e te manaomia se fautuaga lē totogia tau i le tulafono i le komiuniti, fa‘afeso‘ota‘i le Mata‘upu Tau Tulafono i le Komiuniti/ ‘Aai (Community Law).

Mata‘upu tau Tulafono i le Komiuniti/ ‘Aai (Community Law)   (external link)

Iuni o Galuega (Unions)

E mafai ona fesoasoani ni Iuni (Unions) i mata‘upu tau fa‘aaogā lē talafeagai ma fesoasoani atu ina ia fa‘amautinoaina o lo‘o tausia lelei ‘oe. E mafai foi ona latou fai ou sui mo ni feūtana‘iga.

Fa‘alapotopotoga o Iuni Faigaluega i Niu Sila (New Zealand Council of Trade Unions (external link) )

Asosi o le Iuni mo Tagata Faigaluega Lautele (Public Service Association) (external link)

‘Autaofi Solitulafono

O le ‘Autaofi Solitufono (Crimestoppers) o se fa‘alapotopotoga tuto‘atasi e tu‘uofo la latou auaunaga e fesoasoani i tagata Niu Sila e tete‘e atu le solitulafono, e aofia ai le fa‘aaogāina lē talafeagai o tagata faimagala mai isi atunu‘u i totonu o Niu Sila.

Lipoti se solitulafono o tulaga faimalaga mai i totonu o le atunu‘u – ‘Autaofi Solitulafono (Report an immigration offence – Crimestoppers (external link)

Afai e iai se tulaga fe‘ese‘eseaiga i le va o le fa‘aliliuina o le gagana ma le Fa‘aperetania o le ulua‘i gagana, fa‘amolemole ia fa‘asino le fa‘aaogāina o le ulua‘i gagana Fa‘aperetania .

How helpful was this information?

Page last revised: 16 December 2021

Still haven't found what you're looking for?

Top